Regenerativna poljoprivreda: Sigurnost hrane u Africi
Danas u Africi dominira uvoz hrane i izvoz poljoprivrednih proizvoda (pamuk, kakao, kava, čaj, kikiriki, palmino ulje) što stvara trgovinski deficit poljprivrednih proizvoda, za razliku od vremena kada je Afrika proizvodila hranu za vlastite potrebe.
Nedostatnoj proizvodnji hrane doprinose i nepredvidivi klimatski i drugi uvjeti (varijabilnost količine oborina i temperature, mogućnost brzog iscrpljivanja tla, bolesti, razne štetočine, itd). No, Afrika ima dovoljno resursa i mogućnosti, što uz dobro planiranje, politike i projekte te uz uključivanje stručnjaka može doprinijeti ostvarivanju samostalne proizvodnje hrane (sigurnost hrane) i odvajanju od ovisnosti o uvozu hrane.
To je moguće ostvariti, na primjer, u ruralnim područjima prelaskom s intenzivne proizvodnje i sječe šuma na regenerativnu poljoprivredu sa svrhom izgradnje tla, pohrane CO2 u biomasu i tlo, smanjenja erozije, očuvanja i jačanja bioraznolikosti (permakultura, agrošumarstvo, biodinamika, Key-line i slično). Potrebno je vratiti prirodu i živi svijet u urbane sredine, kao i omogućiti javno dostupnu hranu kako za ljude, tako i za životinje.
To će postati sve važnije u posljednjim vremenima radi nastupanja gladi, a već sada stanovništvo je osjetilo prijetnju zbog svjetske epidemije i raznih prirodnih nepogoda. U gradovima je nužno planirati i oblikovati jestive krajobraze – jestivi parkovi, šumski vrtovi, šume hrane, krovni vrtovi, urbani vrtovi, javni voćnjaci, kućni vrtovi i slične površine.
Ne smijemo zaboraviti na važnost šumskih ekosustava koji traže zaštitu te poduzimanje mjera za njihovo očuvanje i revitalizaciju (pošumljavanje i stavljanje u kategoriju zaštite). S nestajanjem šuma, nestaje i tlo, organizmi u tlu, biljni i životinjski svijet i njihova staništa, a kao posljedica nastaju elementarne nepogode (suše, poplave, uragani, orkani, itd.) i javlja se glad. Osim prirodnih uzroka, važno je sagledati i duhovne uzroke elementarnih nepogoda koje nastaju prvenstveno radi masovne sječe šuma zbog profita.
Nužno je reorganizirati dosadašnje planiranje i politike na svim razinama te u svim sektorima – strategije razvoja, urbanizam i arhitektura, krajobrazna arhitektura, šumarstvo, poljoprivreda i stočarstvo, energetika, infrastruktura i ostali.
Studija slučaja će obuhvatiti važna pitanja – kako je i zašto došlo do današnjeg nezadovoljavajućeg stanja Afrike, koje bi bile najbolje metode i principi za poboljšanje i unaprijeđenje te primjenu postojećih dobrih praksi i/ili inovativnih rješenja. Studijom će se pokušat odgovoriti na to kako da pitanje hrane ne bude više problem za Afriku, već njezina prednost i jaka strana, te kako da nova saznanja o održivom i okolišno prihvatljivom uzgoju hrane i važnosti šuma budu prihvaćena i implementirana u politike.
Ova studija slučaja i samo istraživanje relevantno je za struku krajobrazne arhitekture iz razloga što sagledava postojeće stanje u okolišu i svim sastavnicama okoliša, te u sinergiji s drugim strukama i primjerima dobre prakse te određenim invacijama nudi rješenja – od planiranja do projektiranja i tehničkih rješenja. Istraživanje će i krajobraznim arhitektima dati jedan širi pogled na situaciju i moguća rješenja.
https://www.ajlajournal.org/articles/regenerative-agriculture-food-security-in-africa
